Banke su danas stvarni vladari procesa u društvu, izdigle su se iznad Ustava, Zakona, vlada i institucija koje bih ih trebale kontrolirati i zadržavati njihov rad unutar zakonski zadanih okvira.

banca etica

Igor Premužić

Ipak, unatoč svemu postoji i etično bankarstvo – ono postavlja banke kao upravljače resursima zajednice s ciljem ostvarivanja što veće dodatne vrijednosti za zajednicu.

Etično bankarstvo postavlja banke kao upravljače resursima zajednice s ciljem ostvarivanja što veće dodatne vrijednosti za zajednicu. Osnovna načela kojima to postiže su prije svega transparentnost, demokratsko upravljanje, dobro poznavanje klijenata – individualizirane bankarske usluge, ulaganje u projekte realne ekonomije (nema ulaganja u "financijske proizvode") i solidarnost.

Etično financiranje najveće rezultate daje u sektorima kao što su ekološka proizvodnja hrane, građevinarstvu, mikrokreditiranje i kreditiranje projekata važnih za zajednicu, ali i kao najbolji način kreditiranja obnovljivih izvora energije

Razlika između etičnih i drugih banaka je prije svega orijentiranost etične banke na dobrobit zajednice, a ne profit. Projekti se financiraju po kamatnim stopama koje su znatno niže od kamata komercijalnih banaka, a pogotovo za sve razvojne projekte. Koncept etičnih banka potpuno mijenja odnos klijent – institucija jer modelu e-banke svaki pojedinac ili tvrtka ujedno su i suvlasnici banke i banka je partner koja zajednički s klijentom ulazi u projekt investiranja i itekako joj je stalo do toga da projekt uspije, a ne štiti unaprijed sebe visokim kamatnim stopama i instrumentima osiguranja.

Etično bankarstvo i banka koja bi radila temeljem principa etičnog bankarstva još uvijek ne postoji u Hrvatskoj, iako takvo bankarstvo djeluje u većini europskih zemalja, a kao dio prezentacije takvog vida financiranja poduzetništva u Kući Europe je 11. rujna ove godine održan i okrugli stol na temu etičnog bankarstva. Skup su organizirali EGSO (Europski gospodarski i socijalni odbor) i Federacija etičkih i alternativnih banaka Europe (FEBEA), te Etička banka u Zagrebu - koja je u osnivanju, a čiji početak rada možemo očekivati u prvoj polovini 2016. godine.

eticno bankarstvo ip

Prvi je svoje izlaganje predstavio član Europskog gospodarsko-socijalnog odbora iz Španjolske Carlos Trias Pinto. On je ispred EGSO-a govorio o ulozi kreditnih zadruga i štedionica u teritorijalnoj koheziji i poticanju lokalnog poduzetništva, te njegovog kreditiranja. Carlos Trias Pinto je istaknuo da Hrvatska ima sjajne prilike u sljedećem razdoblju, te kako on vidi malo i srednje poduzetništvo kao ključ razvoja naše zemlje. Naglasio je da je raznolikost financijskih institucija ključ dobrog i zdravog gospodarstva, te kako je nekoncentrirano bankarstvo jedno od pretpostavki zdravog poduzetništva i gospodarstva. U svojem izlaganju nije bilo moguće da se Carlos Trias ne osvrne i na ekonomsku krizu, koja kod nas još uvijek traje, u kojoj je saniran bankarski sektor, a čije su konsolidiranje financirali svi pripadnici društva. To je pokrenulo nove zaštitne mehanizme u poslovanju na bankarskom tržištu, te osnivanje fonda čiji su financijeri isključivo banke, a s ciljem da se izbjegne ponavljanje uzroka krize koja je ostavila puno negativnih posljedica na svjetsko gospodarstvo. Ono što je ključno za budući razvoj članica Europske unije, pa samim time i Hrvatske, jest pokretanje socijalnog poduzetništva i projekata koji mogu poboljšati kvalitetu života zajednice. Za takav vid socijalnog i društveno korisnog poduzetništva nužno je imati financijsko stabilno okruženje - a posebno je značajno to što u financijskoj krizi niti jedna financijska zadruga etičnog bankarstva nije bila sanirana javnim sredstvima - što dovoljno govori o načinu poslovanja financijskih zadrugara koji su po jasnim pravilima novac ulagali u mikro poduzetništvo i socijalno potrebne projekte.

Europa nije svjesna da izbjeglička kriza koja je sada u fokusu nije ništa prema izazovima koji nas očekuju ako Afrika uskoro ne ostvari gospodarski rast

Nakon izlaganja Carlosa Triasa, okruglom stolu se predstavio Fabio Salviato, osnivač Banca Etica - koji je svoje izlaganje započeo riječima - banke nam trebaju, no ne bilo kakve. Ustvrdio je da nezaposlenost raste, te da je to produkt trke za maksimalnim profitom koji uništava i radna mjesta kao i okoliš i sve elemente ovog društva. Fabio Salviato je iznio podatke iz kojih je jasno da etično financiranje najveće rezultate daje u sektorima kao što su ekološka proizvodnja hrane, građevinarstvu, mikrokreditiranje i kreditiranje projekata važnih za zajednicu, ali i kao najbolji način kreditiranja obnovljivih izvora energije. Kroz etično bankarstvo pronalazi se novi pristup i radi se na inovacijama u cilju rješavanja novonastalih problema. Salviato je naveo primjer kako udruženje Europskih etičnih banaka sa svojim partnerima u Africi traži načine kako riješiti problem nezaposlenosti i siromaštva u Africi - jer Europa nije svjesna da izbjeglička kriza koja je sada u fokusu nije ništa prema izazovima koji nas očekuju ako Afrika uskoro ne ostvari gospodarski rast. Prema procjenama koje je iznio Fabio Salviato, u sljedećih desetak godina na europska bi vrata moglo zakucati čak stotinu milijuna Afrikanaca. Na kraju svojeg izlaganja Fabio Salviato je rekao kako vjeruje da će Etična banka u Hrvatskoj odlično poslovati i ostvariti sjajne rezultate zbog velikog interesa, kako zadruga i zadrugara, tako i ljudi koji imaju odlične ideje ali nisu u stanju dobiti sredstva kako bi te poslovne ideje proveli u djelo.

Ministarstvo rada najavilo natječaj za dodjelu bespovratnih sredstva društvenim poduzetnicima u iznosu od 30 milijuna kuna, i to za osnivanje "društvenih poduzetnika", ali i za nastavak rada društvenih poduzetnika i financiranje već započetih projekata

O konkretnim koracima koje je poduzela Vlada RH Katarina Ivanković Knežević je ispred Ministarstva rada i mirovinskog sustava govorila o evidentiranju i formiranju registra društvenih poduzetnika gdje bi se mogli prijaviti udruge, zadruge, zaklade, banke, ali i samostalni umjetnici i obrtnici. Ključni dio izlaganja bila je najava natječaja za dodjelu bespovratnih sredstva društvenim poduzetnicima koji će biti objavljen u studenom ove godine u iznosu od čak 30 milijuna kuna, i to za osnivanje društvenih poduzetnika, ali i za nastavak rada društvenih poduzetnika i financiranje već započetih projekata. Društvenim poduzetnicima treba poticaj da shvate da su prepoznati i da mogu svoje aktivnosti realizirati kao društveno-poduzetničke pothvate. U strategiji i razvojnim planovima ministarstvo planira uspostaviti financijske instrumente koji bi se odnosili na mikrokreditiranje, na kreditiranje i jamstveni fond. U svakom slučaju Ministarstvo rada i mirovinskog sustava namjerava poduzeti konkretne mjere u podupiranju etičnog bankarstva i društvenih poduzetnika, što možemo samo pozdraviti i najaviti da ćemo pratiti kako se izrečeno na ovom okruglom stolu bude provodilo u našoj svakodnevici.

Idejni je pokretač projekta "e-banka" u Hrvatskoj je Goran Jeras, 33-godišnji fizičar koji je nakon završenog PMF-a u Zagrebu bio cijeli niz godina konzultant komercijalnih banaka u Nizozemskoj. U tom je razdoblju imao prilike vidjeti nesrazmjer između realne ekonomije i ponude banaka i upravo je to stvorilo kod njega ideju o osnivanju etične banke u Hrvatskoj. Skup je Goran Jeras iskoristio da bi prezentirao djelovanje Etičke banke Zagreb u osnivanju, ali i kako bi predstavio korake koji su poduzeti da bi Etička banka imala čvrste temelje i kako bi, jednom kada krene u financiranje, mogla početi pokretati projekte od važnosti za zajednicu, nove poduzetnike ali i pokretanje socijalnog gospodarstva općenito.

Treba istaknuti da je u projektu etičnog bankarstva jedan od važnijih segmenata financiranje poslovnih ideja gospodarstvenicima koji kreću od nule, koji nemaju niti osnovnih sredstava, ali koji svojim poslovnim planom i logičnom prezentacijom mogu računati na financiranje takvih ideja upravo od strane Etičke banke. To je osnovna pretpostavka da se društvo izvuče iz okvira nametnutih od strane komercijalnih banaka koje diktiraju da samo oni koji imaju novac - mogu stvarati nove dodane vrijednosti. Takav koncept je jedan od ključnih zakonitosti koji od bogatih ljudi stvara još bogatije ljude, a od siromašnih ljudi stvara prosjake i beskućnike.

U projektu etičnog bankarstva jedan je od važnijih segmenata financiranje poslovnih ideja gospodarstvenicima koji kreću od nule, koji nemaju niti osnovnih sredstava, ali koji svojim poslovnim planom i logičnom prezentacijom mogu računati na financiranje takvih ideja upravo od strane Etičke banke

Pokretanje etičnog bankarstva moglo bi otvoriti put inteligentnim, radišnim i okretnim ljudima koji će znati iskoristiti priliku da odličnom i provedivom idejom stvore nove vrijednosti koje će biti pokretač novih gospodarskih trendova. Takav odnos prema pokretačima i ljudima od ideje i energije bi mogao promijeniti odnose na tržištu, a to je vrlo vrijedna promjena koju treba pozdraviti. Uz sva izlaganja, optimizam i dobru atmosferu koju je bilo moguće osjetiti na ovom okruglom stolu, ne treba sumnjati u to da će se na financijskom tržištu ipak nešto promijeniti - ako se projekt etičnog financiranja i bankarstva bude razvijao na način kako je to prezentirano na ovom skupu.

Nama ostaje samo da pratimo hoće li stvarnost pratiti prezentaciju...

h-alter

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Ekonomija - Arhiv

Novembar 2017
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3